Document Text Contents
Page 2
Teodor Fieder (1800-1864) je osnovao jednu od prvih škola za sestreu Kaiserwethu kraj
Diesseldorfa.
U XX vijeku 60-tih godina dolazi do mijenjanja slike razvoja njege bolesnikai sestrinstvakao
profesije,njega se sve više učvršćuje kao samostalna disciplina, a u seatrama jača svijest o
njihovom zvanju.
Na našem području prva školovana medicinska sestra je došla u Tuzlu 1906.god.,Eva
Veber,instrumentaraka iz Beča. Prva medicinska škola je otvorena u Sarajevu u periodu
između dva svjetska rata,a dvije godine nakon pobjede nad fašizmom otvorena je i
medicinska škola u Tuzli.
Nove principe bolničkih uslova i njege bolesnika postavila je Florance Nightinngale.Ona je
dala temelje sestrinske službe i sestrinskog poziva.
ZNAČAJ POJAVE I DJELOVANJA FLORENCE NIGHTINGALE
U drugoj polovini XIX vijeka mijenja se izgled bolnice. S napretkom kirurške
tehnike,uvođenjem narkoze,antisepse i asepse,otvaranjem specijalističkih odjela povećava
se broj liječnika.Kao važan problem javlja se nedostatak odgovarajućeg školovanog osoblja
za njegu bolesnika. Sa svim saznanjima njege u neprimjereno uređnim bolnicama upoznala
se 1840 god. mlada engleskinja F.N.,koja je imala temeljitu filozofsku,literarnu i matematičku
naobrazbu,ali i razvijen interes za socijalna pitanja,posebno za uređenje bolnica i za
mogućnost pružanaja pomoći bolesnim osobama.Njena želja je bila da se posveti njegovanju
bolesnih osoba. U početku radi u jednoj humanitarnoj ustanovi u Londonu,a zatim postaje
glavna sestra u bolnici Kings College.Od 1849-1853 god.boravi u Egiptu,Njemačkoj i
Francuskoj te posjećuje bolnice i ustanove za obrazovanje ženskog bolničkog osoblja.Za
vrijeme krimskog rata F.N. je imenovana je upraviteljicom ženske pomoćne službe na turskoj
fronti.Organizirala je u britanskom ekspedicijskom korpusu prvu ekipu za njegu ranjenika i
bolesnika,koja se sastojala od 38 žena,a koje odlaze u vojne bolnice u Turskoj u mjesto
Skutari (4.11.1854.god). Tu je Florence uvidjela da bolesti kao što je kolera i tifus haraju
bolnicama,što je značilo da ranjenici umiru 7 puta više od tih bolesti nego na bojnom polju.
F.N. u bolnici organizuje i radi na:
-čišćenju prostorija,opreme i drugog potrebnog pribora i materijala
-uvodi posebnu ishranu,koja se sastoji od voća,povrća
-odvojila je bolesne od povrijeđenih
-uvodi standardnu bolničku opremu
-obilazi noću povrijeđene i oboljele
-statistički prikazuje smrtnost od njenog dolaska po mjesecima
Oraganizirala je rad sestara i za šest mjeseci smanjila smrtnost sa 42% na 2%-
Njen cilj je bio da po povratku u Englesku osnuje školu za sestre,u kojoj će one biti praktički
obrazovane za svoj poziv iu kojoj će im biti jasno zašto se obrazuju.
Teodor Fieder (1800-1864) je osnovao jednu od prvih škola za sestreu Kaiserwethu kraj
Diesseldorfa.
U XX vijeku 60-tih godina dolazi do mijenjanja slike razvoja njege bolesnikai sestrinstvakao
profesije,njega se sve više učvršćuje kao samostalna disciplina, a u seatrama jača svijest o
njihovom zvanju.
Na našem području prva školovana medicinska sestra je došla u Tuzlu 1906.god.,Eva
Veber,instrumentaraka iz Beča. Prva medicinska škola je otvorena u Sarajevu u periodu
između dva svjetska rata,a dvije godine nakon pobjede nad fašizmom otvorena je i
medicinska škola u Tuzli.
Nove principe bolničkih uslova i njege bolesnika postavila je Florance Nightinngale.Ona je
dala temelje sestrinske službe i sestrinskog poziva.
ZNAČAJ POJAVE I DJELOVANJA FLORENCE NIGHTINGALE
U drugoj polovini XIX vijeka mijenja se izgled bolnice. S napretkom kirurške
tehnike,uvođenjem narkoze,antisepse i asepse,otvaranjem specijalističkih odjela povećava
se broj liječnika.Kao važan problem javlja se nedostatak odgovarajućeg školovanog osoblja
za njegu bolesnika. Sa svim saznanjima njege u neprimjereno uređnim bolnicama upoznala
se 1840 god. mlada engleskinja F.N.,koja je imala temeljitu filozofsku,literarnu i matematičku
naobrazbu,ali i razvijen interes za socijalna pitanja,posebno za uređenje bolnica i za
mogućnost pružanaja pomoći bolesnim osobama.Njena želja je bila da se posveti njegovanju
bolesnih osoba. U početku radi u jednoj humanitarnoj ustanovi u Londonu,a zatim postaje
glavna sestra u bolnici Kings College.Od 1849-1853 god.boravi u Egiptu,Njemačkoj i
Francuskoj te posjećuje bolnice i ustanove za obrazovanje ženskog bolničkog osoblja.Za
vrijeme krimskog rata F.N. je imenovana je upraviteljicom ženske pomoćne službe na turskoj
fronti.Organizirala je u britanskom ekspedicijskom korpusu prvu ekipu za njegu ranjenika i
bolesnika,koja se sastojala od 38 žena,a koje odlaze u vojne bolnice u Turskoj u mjesto
Skutari (4.11.1854.god). Tu je Florence uvidjela da bolesti kao što je kolera i tifus haraju
bolnicama,što je značilo da ranjenici umiru 7 puta više od tih bolesti nego na bojnom polju.
F.N. u bolnici organizuje i radi na:
-čišćenju prostorija,opreme i drugog potrebnog pribora i materijala
-uvodi posebnu ishranu,koja se sastoji od voća,povrća
-odvojila je bolesne od povrijeđenih
-uvodi standardnu bolničku opremu
-obilazi noću povrijeđene i oboljele
-statistički prikazuje smrtnost od njenog dolaska po mjesecima
Oraganizirala je rad sestara i za šest mjeseci smanjila smrtnost sa 42% na 2%-
Njen cilj je bio da po povratku u Englesku osnuje školu za sestre,u kojoj će one biti praktički
obrazovane za svoj poziv iu kojoj će im biti jasno zašto se obrazuju.
