Download Psihologija u Zastiti Mentalnog Zdravlja Sinisa Brlas PDF

TitlePsihologija u Zastiti Mentalnog Zdravlja Sinisa Brlas
File Size2.1 MB
Total Pages176
Document Text Contents
Page 1

ISBN 978-953-55137-8-0

Page 88

88 PSIHOLOGIJA U ZAŠTITI MENTALNOG ZDRAVLJA

Na razvoju ovih elemenata može se raditi u razredu, manjoj učeničkoj skupini ili
individualno, posebno kada je potrebno pomoći djetetu krhkog, narušenog samopoštovanja
u ponovnom stjecanju i razvoju samopoštovanja što je složena i stručno zahtjevna zadaća.

Uz ovaj, do sada najcjelovitiji program razvoja samopoštovanja kod djece, u školama
postoje čitave „zbirke kuharica“ s bezbrojnim radionicama od kojih mnoge ulaze u
područje izgradnje zdravog samopoštovanja. Nužno je napraviti evaluaciju postojećih
radionica, procijeniti koliko su uspješne u ostvarivanju ciljeva koje su istaknuti u planu
realizacije, za koju su dob namijenjene, predložiti kada ih je najbolje primijeniti, jesu li
pogodne za ponavljanje i na kraju mogu li dovesti do neželjenih nuspojava, tj. mogu li kod
neke djece pokrenuti psihičke procese kojima voditelj radionice ne može upravljati. Za
vrijeme rada u radionici ili iza njenog završetka poželjno je voditi bilješke o napredovanju
svakog pojedinog učenika te o skupnoj dinamici u razrednoj zajednici. Također treba
zabilježiti kada su i koje radionice odrađene s razredom, kako bi se buduće aktivnosti
mogle kvalitetno planirati.

Osim rada s djecom na razini razredne zajednice, bitno je raditi i s roditeljima
djelujući edukativno kroz roditeljske sastanke, predavanja, tribine, radionice. Izbor tema
treba prilagoditi potrebama roditelja, ali bi svakako trebalo obuhvatiti teme kao što su:
roditeljski stilovi, važnost utjecaja obiteljskih odnosa na psihosocijalni razvoj djeteta,
komunikacija s djecom i adolescentima, pojavnosti ponašanja koje bi mogle biti znak za
uzbunu glede narušavanja mentalnog zdravlja, mjesta i načini pružanja stručne pomoći
djeci i mladima narušenog mentalnog zdravlja.

3.3.4. Učitelji

Biti učitelj plemenito je, lijepo i zahtjevno zanimanje. Kao i svi drugi ljudi i učitelji
moraju biti spremni na cjeloživotno učenje i razvoj svojih stručnih i psihosocijalnih
kompetencija. Zbog višestrukih uloga u svome poslu te intenzivnih socijalnih interakcijama
s djecom, roditeljima i kolegama, posao im može biti visoko stresan što može rezultirati
smanjenim samopouzdanjem i samopoštovanjem te sagorijevanjem na poslu. Sve to
smanjuje kvalitetu rada s djecom i ponovno spiralno smanjuje samopoštovanje i pojačava
stres…

Supervizija u školstvu postoji u tragovima, a mišljenja sam kako bi trebala biti obvezna
i redovna, barem jednom u polugodištu. To bi poboljšalo dobrobit učitelja, ali i njihovih
učenika.

Page 89

89PSIHOLOGIJA U ZAŠTITI MENTALNOG ZDRAVLJA

3.3.5. Školski psiholozi

Uloga psihologa u školi ovisi o mnogim čimbenicima: broju škola koje pokriva,
broju učenika, ekipiranosti stručne službe, očekivanjima radnog kolektiva, roditelja,
razvijenošću drugih službi u lokalnoj zajednici, broju psihologa koji rade u tim službama
itd. Bez obzira na sve navedene čimbenike bitno je da psiholog dobro poznaje pravila
timskog rada, da ih poštuje te da sustavno promiče timski rad s kolegama. Timski
pristup jača školu u preventivnim aktivnostima, ali i kvalitetu intervencije kada nešto
krene „po zlu“.

Što je veći broj djece s kojom psiholog radi njegova je uloga sličnija radu kliničkog
psihologa što zahtjeva opremljenost škole primjerenim psihološkim instrumentarijem
i educiranost psihologa da ga koristi. Poželjno je da vlada barem osnovnim stupnjem
nekih od psihoterapeutskih pravaca te osnovama sistemskog pristupa obiteljima. Ovo
je posebno bitno u pronalaženju jakih strana učenika i njegovih roditelja te planiranja
i provođenju rada s učenikom i njegovim roditeljima. Činjenica da su školski psiholozi
u kontaktu s djetetom svakodnevno i u njegovom prirodnom okruženju daje dodatnu
težinu njegovim stručnim opservacijama koje se mogu razmjenjivati s kolegama iz drugih
sustava (zdravstvo, socijalna skrb) s ciljem sekundarne i tercijarne prevencije.

U literaturi se navodi da 10% učenika pokazuje neke od poteškoća u učenju i ponašanju
do tog stupnja da je potreban kontinuirani individualizirani pristup u školovanju, a kada
se tome doda i sve veći broj učenika koji su izloženi mnogobrojnim stresnim situacijama
u svojoj životnoj okolini (smrt roditelja, razvodi, disfunkcionalne obitelji, zanemarivanje,
zlostavljanje…) vidljivo je koliko su psiholozi u školama potrebni i koliko je bitno raditi
na njihovoj stalnoj edukaciji, pa možda i postdiplomskoj specijalizaciji.

Literatura:

1. Berk, L. E. (2007.): Psihologija cjeloživotnog razvoja, Naklada Slap, Jastrebarsko
2. Čudina-Obradović, M., Obradović, J. (2006.): Psihologija braka i obitelji, Golden

marketing-Tehnička knjiga, Zagreb
3. Gourney, P. (1988.): Self-Esteem in Children With Special Educational Needs,

Routledge, London and New York
4. Juul, J. (1995.): Razgovori s obiteljima: perspektive i procesi, Alineja, Zagreb
5. Kiš-Glavaš, L., Fulgosi-Masnjak, R. (ur.) (2003.): Do prihvaćanja zajedno, integracija

djece s posebnim potrebama, priručnik za učitelje, IDEM, Zagreb
6. Miljković, D., Rijavec, M. (1997.): Razgovori s zrcalom, psihologija samopouzdanja,

IEP, Zagreb
7. Plummer, D. M (2009.): Kako pomoći djeci da izgrade samopoštovanje, priručnik s

aktivnostima, Naklada Kosinj, Zagreb

Page 176

ISBN 978-953-55137-8-0

Similer Documents