Download Latinski_jezik 1-2-udzbenik.pdf PDF

TitleLatinski_jezik 1-2-udzbenik.pdf
File Size4.7 MB
Total Pages301
Table of Contents
                            Latinski_jezik 1-2-udzbenik-WEB-dorada impresuma 17.09.2014.
                        
Document Text Contents
Page 1

LATINSKI JEZIK

1-2

Page 2

!MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

UDŽBENICI SVEU!ILIŠTA U ZAGREBU

Page 150

136

Particip prijevremenosti (participium perfecti) izriče pasivnu svršenu radnju koja se
dogodila prije radnje glavnoga glagola.

Tvorba
On može završavati na -tus, -ta, -tum ili na -sus, -sa, -sum i navodi se kao treći osnovni
oblik glagola u N. jed. srednjeg roda. Tvorbeni mu je morfem -to-/-ta-, koji se u nekim
padežima stapa s padežnim morfemom. Osnova i tvorbeni morfem zajedno čine treću
(participsku) osnovu.1 Treću je osnovu, kao i drugu, često nužno navoditi u rječniku,
jer između tvorbenog morfema i završnog suglasnika glagolske osnove obično dolazi do
glasovnih promjena.
Ako u rječniku nije navedena treća glagolska osnova, particip prijevremenosti dobiva se
dodavanjem -tus, -ta, -tum na prvu osnovu (amo, 1. [amāvi, amātum] ljubiti, mollio, 4.
[mollīvi, mollītum] mekšati; blažiti).

Slijedi nekoliko primjera:
lego, 3. legi, lectum (< leg-tum) čitati; brati
occīdo, 3. occidi, occīsum ( < occid-sum) ubijati
sedeo, 2. sedi, sessum (< sed-sum) sjediti
augeo, 2. auxi, auctum (< aug-tum) povećavati
domo, 1. domui, domĭtum ( < dom-tum) krotiti
saepio, 4. saepsi, saeptum (< saepi-tum) ograđivati
Particip prijevremenosti deklinira se kao pridjevi prve klase na -us, -a, -um.
Ako glagol nema treću osnovu, to se obično naznačava crtom (resisto, 3. restĭti, – oduprijeti
se).

1 Oblik koji se navodi u rječniku jednak je akuzativu supina, pa se ponekad smatra supinom, a
osnova se zove supinskom osnovom.

VJEŽBE

1. Kako glase prva, druga i treća osnova navedenih glagola?
exuo, 3. exui, exutum induo, 3. indui, indutum
rideo, 2. risi, risum sentio, 4. sensi, sensum
frango, 3. fregi, fractum pando 3. pandi, pansum/passum
evello, 3. evelli, evulsum haurio, 4. hausi, hausum
fleo, 2. flevi, fletum occido, 3. occidi, occisum
cado, 3. cecidi, casum pario, 3. peperi, partum

2. Kako glase A. jed., Ab. jed., N. mn. i G. mn. navedenih izraza?
soccus perditus homo erectus bulla empta calceus ruptus
tunica ornata fibula aurata crines passi uxor induta

3. Napravite prikladnu sintagmu od navedenih imenica i glagola rabeći participe istovremenosti i
prijevremenosti.

glagol imenica

suo, 3. sui, sutum šivati
intexo, 3. texui, textum utkati
vestio, 4. odijevati
augeo, 2. auxi, auctum povećavati
occido, 3. cidi, cisum ubijati
expello, 3. puli, pulsum izbacivati
provideo, 2. vidi, visum nabavljati

pallium, -ii, n. palij
hostis, -is, m. neprijatelj
amictus, -us, m. ogrtač
matrona, -ae, f. matrona
exspectatio, -ionis, f. očekivanje
fascia, -ae, f. vrpca
animal, -lis, n. životinja

sĭnum ex tŏgā făcio
nabirati togu

soccus, -i, m. niska cipela,
glumačka obuća u
komediji

sŏlea, -ae, f. sandala
stŏla, -ae, f. stola (dugačka

ženska gornja haljina od
vrata do gležnja)

sŭbūcŭla, -ae, f. donja
haljina, košulja

sūmo, 3. sumpsi, sumptum
uzimati, grabiti, oblačiti,
pojesti, popiti, primiti

suo, 3. sui, sūtum šivati, šiti
tālāris, -e koji seže do

gležnja
tĕgĭmen/tĕgŭmen/tĕgmen,

-mĭnis, n. pokrivalo,
odijelo

tĕgo, 3. texi, tectum
pokrivati, kriti, sakrivati

textĭlis, -e tkan
tŏga, -ae, f. toga (odijelo

Rimljana u miru)
tŏgātus, 3 odjeven u togu
tŭnĭca, -ae, f. tunika,

vuneno donje odijelo
vēlo, 1. zagrtati, pokrivati,

ovijati
vestio, 4. odijevati
vestis, -is f. haljina, odjeća,

odjevni predmet

Page 151

137

sintagma s participom istovremenosti sintagma s participom prijevremenosti

______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________

______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________

Značenje i prevođenje:
a) Particip je prijevremenosti pridjev kao i particip istovremenosti, pa ga prevodimo pasivnim glagolskim

pridjevom:
cothurni gestati nošeni koturni, homo optime vestitus izvrsno odjeven čovjek, sinus effusus raspušteni nabor.

b) Katkad ga je bolje prevesti zavisnom ili nezavisnom rečenicom, prijedložnim izrazom ili glagolskim prilogom
prošlim. Particip se uvijek slaže sa svojom imenicom (soleas): (glagol je repono, 3. posui, positum odložiti)
Soleas repositas mutamus caligis. Sandale koje smo odložili zamjenjujemo čizmama.
- - - - - - - - - - - - - - - - - Odložili smo sandale i zamjenjujemo ih čizmama.
- - - - - - - - - - - - - - - - - Nakon što smo odložili sandale, zamjenjujemo ih čizmama.
- - - - - - - - - - - - - - - - - Odloživši sandale zamjenjujemo ih čizmama.
(Ovdje je moguće prevesti i pasivnim pridjevom: Odložene sandale zamjenjujemo čizmama.)

c) I ovaj particip može biti supstantiviran. Tada se prevodi imenicom (usp. u hrvatskom: Nije lijepo vraćati
poklonjeno, tj. poklon.)
scriptum, -i, n. zapis, knjiga (scribo, 3. scripsi, scriptum pisati)
secretum, -i , n. tajna (secerno, 3. secrevi, secretum odvojiti)
iussum, -i, n. naredba (iubeo, 2. iussi, iussum narediti)
perditus, -i, m. propalica (perdo, 3. perdidi, perditum upropastiti).

Kod prevođenja valja paziti na sljedeće:
i) Particip prijevremenosti izriče radnju koja je pasivna i koja se odvijala prije radnje glavnoga glagola, bez obzira

na to u kojem je vremenu glavni glagol:
Monstrat omnibus sinum ex toga factum. Svima pokazuje nabor načinjen na togi. [Nabor je načinjen prije
pokazivanja, koje se događa u sadašnjem trenutku.]
Monstravit omnibus sinum ex toga factum. Svima je pokazao nabor načinjen na togi. [Nabor je načinjen prije
pokazivanja, koje se dogodilo prije sadašnjega trenutka.]
Monstrabit omnibus sinum ex toga factum. Svima će pokazati nabor načinjen na togi. [Nabor je načinjen prije
pokazivanja, koje će se dogoditi nakon sadašnjega trenutka.]

ii) Particip prijevremenosti, kao i particip istovremenosti, može imati svoje nadopune. S obzirom na to da je on
pasivan, neće imati objekt, već priložnu oznaku vršitelja radnje:
Gaudet valde Clodia carminibus a Catullo scriptis. Klodija se jako raduje pjesmama napisanima od Katula.
(Ponekad će biti bolje prevesti aktivno: Klodija se jako raduje pjesmama koje je Katul napisao.)
Gaudet valde Clodia carminibus nuper scriptis. Klodija se jako raduje nedavno napisanim pjesmama.

Page 300

286

ti Nom. tu, Acc. te, Dat. tibi, Abl. te, Gen.
tui

Tiber Tib(ris, -is, m.
tigar tigris, -#dis, m.
tijelo corpus, -p)ris, n.
tj. id est
tjesnac fretum, -i, n.
tko quis, quid
toga toga, -ae, f.
tolik tantus, 3
trajati maneo, 2. mansi, mansum;

duro, 1.
tražiti quaero, 3. quaes%vi / quaesii,

quaes%tum
tr!ati curro, 3. cucurri, cursum
treba oportet, 2. oportuit netko: Acc.;

nešto: inf.
tre#i tertius, 3
trg forum, -i, n.
tu ibi adv., ubi adv.
tunika tun#ca, -ae, f.
tvoj (refl. svoj) tuus, 3

U

u in praep. Acc. (cilj) Abl. (smještaj)
u!en doctus, 3
u!enica discip+la, -ae, f.
u!enik discip+lus, -i, m.
u!initi facio, 3. feci, factum
u!itelj magister, -tri, m.
u!iteljica magistra, -trae, f.
u!iti napamet edisco, 3. did#ci, –
ugao ang+lus, -i, m.
ugodan iucundus, 3
uho auris, -is, f.
ukrasiti orno, 1.
ukrotiti perd)mo, 1. domui, dom#tum;

d)mo, 1. domui, dom#tum
ulaz ad#tus, -*s, m.; vestib+lum, -i, n.
ulaziti intro, 1.
ulica via, -ae, f.
umjesto ob praep. Acc.; pro praep. Abl.
unijeti inf(ro, inferre, int+li, ill!tum
uništiti everto, 3. verti, versum
unutrašnji internus, 3
upaljen accensus, 3
upisivati inscr%bo, 3. psi, ptum u nešto:

in+Ab.
uprava administratio, -i$nis, f.; predati

nekome na upravu administrati$ni
alicuius committo

upravitelj gubern!tor, -$ris, m.
upravljati guberno, 1.; rego, 3. rexi,

rectum ne!ime: Acc.

urediti mundo, 1.; red#go, 3. (gi,
actum; urediti kao provinciju in
provinciae formam red"go

uspomena commemor!tio, -i$nis, f.;
memoria, -ae, f. na nekoga: Gen.

usporedan parall&lus, 3; biti usporedan s
ne!im protendor iuxta al"quid

usporediti comp$no, 3. posui, pos#tum
nešto: Acc. s ne!ime: Dat.

usred inter praep. Acc.
utrka cursus, -*s, m.
utvrditi munio, 4.
uvijek semper adv.
uvod exordium, -ii, n.
uz ad praep. Acc.
uzak angustus, 3
uzdati se conf%do, 3. f%sus sum u nešto:

in+Abl.

V

vanjski externus, 3
vaš (refl. svoj) vester, 3
Vatikan Vatic!nus, -i, m.
ve# iam adv.
velik magnus, 3
veoma valde adv.
Veragranaci Ver"gri, -$rum m.
Vergilije Vergilius, -ii, m.
veseliti laetif#co, 1.; veseliti se gaudeo, 2.

gav%sus sum
veteran veter!nus, -i, m.
vi Nom. Acc. vos, Dat. Abl. vobis, Gen.

vestrum / vestri
vije#e consist$rium, -i, n.; carsko vije#e

consistorium sacrum
vije#nik consiliarius, -ii, m.; sen!tor,

-$ris, m.
visok altus, 3
više plus, pluris adi.; plus adv.
više voljeti malo, malle, malui
vje!an aeternus, 3
vjeran fid&lis, -e; fidus, 3
vjernik / vjernica fid&lis, -is, m./f.
vješt per%tus, 3; sollers, -rtis adi.
vladati regno, 1.
vlast imperium, -ii, n. nad nekime:

in+Acc.; carska vlast potestas
imperi!lis

voditi duco, 3. duxi, ductum od ne!ega:
ab+Abl.; do ne!ega: ad+Acc.

voditi, ago, 3. egi, actum; gero, 3.
gessi, gestum; voditi rat bellum gero

vojna služba militia, -ae, f.
vojni bell#cus, 3

Page 301

287



vojnik miles, -#tis, m.
vojska exerc#tus, -*s, m.
vol bos, bovis, m.
voljeti amo, 1.
vra#ati restituo, 3. stitui, stit*tum;

ref(ro, ferre, t+li, l!tum
vra#ati se redeo, 4, ii, #tum; revertor,

3. verti, versum
vrat collum, -i, n.
vrata porta, -ae, f.
vrh c"c*men, -m#nis, n.
vrijednost pretium, -ii, n.; imati

vrijednost valeo, 2. ui, –
vrijeme tempus, -)ris, n.; za vrijeme

temp)re adv.
vrsta genus, -(ris, n.

Z

za pro praep . Abl.; in praep. Acc. Abl.;
inter praep . Abl.; post praep . Acc.

zabava ludus, -i, m.
zabavan iucundus, 3
zaboraviti obliviscor, 3. obl%tus sum
zahtjev postul!tum, -i, n.
zakleti se voveo, 2. vovi, votum
zaklju!ak (djela, pisma, govora) epil)gus,

-i, m.; (odluka) decr&tum, -i, n.
zaklju!avati claudo, 3. clausi, clausum
zakon lex, legis, f.
zapadni occident!lis, -e

zapovijed iussum, -i, n.
zapovijedati imp5ro, 1.
zaru!nica sponsa, -ae, f.
zaru!nik sponsus, -i, m.
zasjeda insidiae, -!rum, f.; postavljati

zasjede insidior, 1.
zašto cur adv.
zbog ob praep . Acc.; propter praep. Acc.
zdravo! salve! interi .
zid murus, -i, m.
zidine moenia, -ium, n.
zima hiems, -(mis, f.; zimi hi(me adv.
zlatan aureus, 3; ; Zlatna vrata Porta

aurea
zlatnik aureus, -i, m.
znamenit notus, 3
zvati voco, 1.; nom#no, 1.; zvati se

nekako: nominor+Nom .
zvijezda stella, -ae, f.

Ž

že" sitis, -is, f.
željeti cupio, 4.
željezan ferreus, 3; Željezna vrata Porta

ferrea
žena mulier, -i(ris, f.
žestok acer, acris, acre
živjeti vitam ago
život vita, -ae, f.
žurno festinanter adv.

Similer Documents