Download Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad PDF

TitleBankarski Sistem Bih-diplomski Rad
File Size326.8 KB
Total Pages40
Table of Contents
                            (u 000 KM)
(u %)
                        
Document Text Contents
Page 1

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

UVOD

Bankarstvo je djelatnost koja se sastoji od hiljade preduzeća širom svijeta koja utiču na
dobrobit svake druge djelatnosti i ekonomije kao cjeline.

Danas je bankarstvo u promjenama. Umjesto da bude nešto stalno i određeno, kontinuirano se
mijenja u nešto novo! Iz svih onih usluga i aktivnosti koje su banke nudile kroz historiju
razvijaju se potpuno nove i dosta prihvaćenije. Uprkos svim promjenama, još uvijek postoje
stvari u bankarstvu koje se, kako se čini nikad ne mijenjaju. To je, i uvijek će biti, uslužna
djelatnost, koja stvara nematerijalne proizvode koje je nemoguće diferencirati od proizvoda
koje nudi konkurencija.

Bankarstvo je jedno od najreguliranijih poslovnih aktivnosti na svijetu. Niko ne može
osnovati banku bez dozvole Centralne banke i niko ne može zatvoriti banku bez odobrenja
Centralne banke.

Banke su institucije koje primaju depozite i odobravaju kredite, što je opšte poznata činjenica.
Međutim, pored ovih aktivnosti banke postoje i druge aktivnosti o kojima će biti riječ u ovom
diplomskom radu.

Cilj ovog diplomskog rada je upoznavanje sa opštim značenjem pojma banke, načina njenog
poslovanja, povezanosti banaka sa Centralnom bankom, pravilima koja određuju poslovanje
banaka, situacijom bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini, te analizom poslovanja
banaka, isključivo kroz analizu bilansa stanja banke kao jednog od osnovnih finansijskih
izvještaja banke.

Diplomski rad se sastoji od tri dijela, od kojih se prva dva odnose na teorijska razmatranja
karakteristika bankarskog poslovanja, bilansa stanja banke i njegove analize. Dok se treći dio
odnosi na praktični primjer analize bilansa stanja jedne od banaka iz Bosne i Hercegovine.

U prvom dijelu pokušaću pojmovno razdvojiti sistem Centralne banke i sistem poslovnih
banaka, te navesti neke informacije o bankarskom sektoru u Bosni i Hercegovini.

U drugom dijelu predstavit ću pojmovno određenje i strukturu bilansa stanja banke, te
osnovne pokazatelje za sprovođenje analize bilansa stanja banke.

U trećem dijelu ću predstaviti primjer ostvarenog bilansa stanja jedne od banaka iz Bosne i
Hercegovine i sprovesti analizu istog.

U koncipiranju i izradi diplomskog rada korištena je pažljivo odabrana literatura priznatih
autora iz ekonomske oblasti, kao i internet portali u cilju obezbjeđenja potrebnih informacija
za pojašnjenje određenih dijelova rada.

1

Page 2

http://www.cbbih.ba/files/godi%C5%A1nji_izvje%C5%A1taji/2009/GI_2009_bs.pdf

Page 20

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

Subordinisani dugovi i subordinisane obveznice. Ova pozicija uključuje stanje svih
subordinisanih dugova i subordinisane obveznice. Subordinisane obveznice imaju niži isplatni
prioritet u odnosu na obaveze banke prema deponentima, ali viši isplatni prioritet u odnosu na
dioničare banke. Subordinisane obveznice mogu, ali ne moraju da budu konvertibilne u
dionice na osnovu opcije holdera ovih obveznica.

Ostale obaveze. Ova pozicija obuhvata sve ostale obaveze koje nisu navedene u prethodnim
pozicijama.

Kapital banke je formiran, u osnovi, početnom i naknadnim prodajama dionica banke.
Kasnije se uvećava iz viškova i određenih rezervi. Veličina kapitala osigurava banci određeni
nivo sigurnosti i stabilnosti i povjerenje javnosti i njenih komitenata i klijenata.
Kapital uključuje trajne prioritetne dionice, obične dionice41, emisiona ažia ostvarena
emisijom trajnih prioritetnih dionica i ažia ostvarena emisijom običnih dionica, neraspoređena
dobit i rezerve kapitala – nepokriveni gubitak, rezerve propisane zakonom, revalorizacione
rezerve, rezerve koje se odnose na procjenu kvaliteta aktive, kursne razlike koje čine potražni
saldo u slučaju pozitivnih efekata kursnih razlika, ili dugovni saldo kao negativni efekat
kursnih razlika42. Funkcija kapitala banke se ogleda u apsorbovanju potencijalnih gubitaka,
zaštiti deponenata i drugih kreditora, adekvatan nivo kapitala brani državnu instituciju od
pretjeranog odliva sredstava na ime isplate osiguranih depozita u slučaju likvidacije nekih
banaka, te ograničavanju rasta aktive i depozita kod svake banke.

Konkretni mehanizmi putem kojih se mogu angažovati krediti za likvidnost na finansijskom
tržištu su slijedeći:
- međubankarski krediti,
- REPO ugovori43,
- depozitni certifikati,
- krediti za likvidnost kod Centralne banke44.

2.2. Analiza bilansa stanja banke

Bilans stanja banke služi kao izvor veoma korisnih informacija. Na osnovu tih informacija
mogu se sastaviti finansijski i kontrolni parametri. Za formulisanje poslovne politike mogu se
koristiti slijedeći parametri: stopa gotovine, stopa likvidnosti, stopa solventnosti, stopa rezerve
likvidnosti, stopa kreditiranja i stopa kapitala. Međutim, kako se svako vrednovanje zasniva
na poređenju, tako i ocjena bankarskih poslovno - finansijskih rezultata zasniva na poređenju,
i to stvarnih vrijednosti sa prethodnim, planskim ili granskim vrijednostima.

Analiza bankarskih bilansa se izvodi upotrebom tri instrumenta:

41 Preferencijalna dionica je hibridna hartija od vrijednosti koja kombinuje osobine duga i obične dionice.
Predstavlja oblik dioničkog kapitala, koji ima pravo prvenstva nad običnom dionicom. Prema legalnoj definiciji
dionica je pisana isprava o vlasništvu temeljenom na sredstvima uloženim kod izdavača. Ovim dionicama se
trguje na tržištu kapitala.
42 Kešetović I., Finansije – monetarne i javne, CPA, Tojšići, 2009., str. 187
43 Kod REPO ugovora vrši se prodaja finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom
terminu da kupi tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni. Kao kolateral koriste se državne obveznice.
44 Krediti za likvidnost kod Centralne banke podrazumijevaju tzv. diskontni šalter na kojem banke mogu da
dobiju superkratkoročne kredite uz državne vrijednosne papire kao kolateral.

20

Similer Documents